Primena aditiva u betonima

Korišćenje aditiva za beton koji sprečava koroziju armature na projektu izgradnje mosta u Newcastle-u, sem u podizanju kvaliteta betona predstavlja i uspeh sa značajnom uštedom vremena. Ovo je bio samo jedan u nizu problema koji su rešeni na adekvatan način. Ekološki zatevi i zaštita čovekove okoline posebno su opteretili i ograničili komfor realizacije ovog projekta.
Preko 200 retkih vrsta biljke celera, plus vidre koje žive ispod muljevitog rečnog korita, nalaze se tačno ispod glavne konstrukcije i sve su zapštićene i nedodirljive oštrim zakonima zaštite i očuvanja. Između ostalog ova restrikcija je bila više nego dovoljna da se ovakav projekat ne realizuje na vreme. Zbog toga je glavni inženjer gradnje Edmund Nuttal morao da, kroz predviđeno zakašnjenje od 28 dana prefabrikacije elemenata betonskog lučnog mosta u Newcastle-u za zaštitu od korozije, reši sve vremenski tesne rokove za
pojedine delove projekta. Ovaj tekst predstavlja kratak prikaz realizacije projekta sa rešenjima nekih problema, posebno zaštite betonskog gvožđa od korozije.


U startu sagledani problemi i modeli njihovog rešavanja nisu dali dovoljnu vremensku rezervu pa je ipak usledilo produženje vremena ralizacije projekta. Po planu realizacije aktivnosti podizanja betonskih lukova su bile na kritičnom putu mrežnog plana. Problem je nastao jer je i prethodna aktivnost, pobijanja šipova, takođe kasnila. Bilo je neophodno da se izvrši potpuna revizija mrežnog plana, naročito zbog činjenice što je projekat tehnologije betona naknadno revidiran u domenu zaštite od agresivnog delovanja. Prvobitno nanesen sprej po obimu betonske konstrukcije, koji treba da štiti od korozije, sastrugan je i zamenjen sa hemijski baziranim usporivačem korozije koji je dodat kao aditiv u betonsku mešavinu. Ovo rešenje je omogućilo da se luk trenutno podigne, a dugoročno održavanje je u narednih 15 godina je potpuno anulirano! Međutim ovo rešenje podrazumevalo je povećanje troškova zbog primene relativno nove tehnologije za koju neki inženjeri
kažu da tek mora da se dokaže. Ali za izvođače radova primena ovih aditiva je smanjila vreme zaštite svake šipke posebno. Praktično je omogućeno da se svi lukovi, posebno izliveni na gradilištu, montiraju po redosledu sukcesivno bez zastoja odmah po dobijanju rezultata da je odgovarajuća čvrstoća betona postignuta. Iako je zabranjen od strane »Highway Agency« (agencije za autoputeve), za hemijski aditiv
se ipak smatralo da je doneo značajne prednosti na projektu u Newcastle-u i da će investitor najverovatnije isplatiti polovinu od 9000 dolara ekstra troškova koji se odnose na lukove. Takođe, ovi aditivi su korišćeni i za zaštitu betona za parapete novog betonskog mosta i za poklopni deo greda kod talpi obalnog dela.



Izbor tehnologije i realizacija:



Brzina građenja je bila primaran faktor za izbor metar širokih zakrivljenih p r e f a b r i k o v a n i h greda koje čine svako lučno polje sa svodovima mosta kao i gornje konstrukcije i nasipa koji su formirani zamenom  ojačanog tla. Iako još relativno neuobičajeno za mostovsku konstrukciju, ugra|ivanje do 9 m visokog ojačanog zemljanog zida nije predstavljalo značajan problem. Lukovi su bili ti koji su stvarali probleme. Betonske grede od 450 mm koje su podignute u 13 metara dugačkom lučnom delu su bile glavni kandidati za napad hlorida kako od strane soli korišćene za posipanje puta zimi, tako i od agresivne bujice reke. Birajući Highway Agency kao autoritet po čijim inženjerskim kriterijumima će se realizoavti ovaj projekat, nadzor je specifirao
»silane spej« radi zaštite greda od napada soli i posledične korozije same armature. Ovakav premaz se nije mogao naneti pre nego što beton ne odstoji potrebnih 28 dana po završetku livenja, a nakon toga ako to vremenski uslovi dozvole tj. ako bude suvo vreme. Nuttal je planirao da dovede skupi pokretni kran od 400 t kako bi podigao svih 50 lukova odjednom. Ovo je značilo da bi poslednji deo morao biti zaštićen sprejom i spreman pre nego što bi sama montaža započela. Jedina alternativa je bila da se svi delovi zaštite sprejom direktno na gradilištu nakon njihovog podizanja - zadatak koji je zahtevao pristupne skele i zastore kako bi se sprečilo zagađivanje reke od organskih jedinjenja. Nadzor nije imao razumevanje za »problem koji ovaj zaostatak u vremenu donosi, zavisnost od vremenskih prilika, rizik od zagađenja, zdravstvene i faktore zaštite«. Zato je bio razuman predlog Nuttall-a da se u zamenu za veliku količinu spreja koristi kalcijum-nitrit usporivač korozije, koji bi se direktno dodao u betonsku mešavinu. »Naš usporivač korozije se koristi već 30 godina u Americi, gde je ogroman broj građevina zaštićen na ovaj način«, izjavio je Bruce Perry, menadžer inženjerskih usluga za snabdevače »Grace Construction Products«, kompanije koja je angažovana da obavi posao ubeđivanja. »Mi tvrdimo da će primena ovog sredstva sprečiti svu koroziju armature koja može nastati od dejstva hlorida, tako da ljuspanje betona ne bi trebalo da se pojavi i nakon 120 godina projektovanog životnog ciklusa ovog mosta«. Ali, Perry dodaje: »Britanski konzervatizam u građevinskoj industriji, neznanje i otpor ka bilo kakvom primenom aditiva za beton, ostavlja samo gomilu britanskih konstrukcija tretiranih sa usporivačima. Ovakav otpor od strane Britanaca je razumljiv pošto tehnika, koja nema ugovornu garanciju na ponudu, uključuje kompleksnu hemijsku reakciju sa kalcijum-nitritom koji povečava prirodnu zaštitu armature od korozije.

Upoređenja i preporuke

Test program ispitivanja ove vrste usporivača - aditiva trajao je tri godine. Iako su laboratorijski rezultati pokazali da je hemikalija »efikasna u odlaganju nastajanja korozije usled delovanja soli«, tehnički savetnik Agencije, Neil Loudon, tvrdi: »Njegovo korišćenje u praksi - sa promenljivim spoljašnjim uslovima i uslovima betona - tek treba da se dokaže.«






Pravljenje barijera:

Grace Construction-ovi proizvodi sadrže 30% kalcijum-nitrita, 70% vode, DCI.S usporivač korozije (dodat kao doza od 10 litara po kubnom metru betona) i rade po principu osiguranja da prirodna otpornost armature ostane efikasna i delotvorna. U alkalnom kalupu svežeg betona, površina čelika oksidira i stvara ferioksid koji stvara »pasivni sloj« oko svake šipke, koji je ujedno i efikasna barijera od napada soli, tj. jona hlorida. Ali ova oksidaciona reakcija se ponekad na kratko zaustavi, stvarajući umesto ferioksida manje efikasan ferooksid, što omogućava da proces rđanja započne. Kalcijum-nitrit koji se dodaje omogućava da se na ovim slabim mestima proces oksidacije nastavi do punog zaštitnog sloja ferioksida. Po Perry-jevim rečima »ovo omogućava celokupnu skoro trajnu zaštitu od korozije«.


Ali u belešci agencije za reviziju stoji »da će se u okviru jednog meseca« dozvoliti njegova upotreba radi zaštite od naročito agresivnih napada soli, ali samo kao dodatak a ne kao potpuna zamena za »silane premaz«. Ali u Newcastle-u, klijent je manje uzdržljiv. »Postiji rizik, ali je on podnošljiv«, kaže šef Odbora mostovskih inženjera Nigel Burn. »Borićemo se za sredstva kako bi »silane namaz« kasnije ponovno posle montaže premazivali, tako da verujem da je znatna ušteda u vremenu vredna tok rizika«. Lukovi su bili podizani sledećeg dana a planovi za »silane premaz« su doneseni (za 400 m prefabrikovanog mostovskog parapeta, plus 600 m pokrivne grede) radi postizanja usporavanja dejstva korozije. »Njegovo korišćenje je povećalo koštanje našeg betona za 30%, ali ušteda u vremenu i sprečavanje stvaranja problema napravili su ukupno 14.000 funti ekstra dobiti«, sumira Murphy. »Dodavanje usporivača, ne može usporiti nas, tako da smo mi spremni i voljni da ga ponovo koristimo«!



Izvor: AG magazin

Samozbijajući beton

Savremene tehnologije gradnje i korišćenje novih generacija građevinskih materijala pomeraju »granice snova«. Tržištu se nude optimalnije konstrukcije koje imaju veši stepen iskorišćenja, dugotrajnije su, lakše se održavaju i brže se izvode. Današnje tendencije izvođenja diktiraju smanjenje manuelnog rada i konstruisanje mašina i opreme sa gotovo nezamislivim učincima, a zamišeljene su i konstruisane tako da ne zahtevaju izuzetnu specijalizaciju radne snage. Sve pomenuto podrazumeva ozbiljno istraživanje i ulaganje. Ostaje samo izbor invetsitora i njegovog nadzora da odobri izvođaču predložene tehnologije izvođenja koje bi primenio na osnovu najnovijih naučnih dostignuća potvrđenih u praksi. Primer za to je samozbijajući beton, koji nudi niz prednosti u odnosu na klasično spravljen i ugrađen beton. Ovaj tekst predstavlja osnovni prikaz te vrste betona, verujući da će se i na našim prostorima započeti sa njihovim korišćenjem. Očigledan primer da to nije prazna priča predstavlja i ponuđeno rešenje u jednom od otkupljenih konkursnih radova za novi most preko Dunava kod Beške gde ponuđeno rešenje pretpostavlja korišćenje ovih betona.

Po svojoj pravoj prirodi “samougradljivi beton” (Self Placing Concrete- SPC) ili “samozbijajući beton” (Self Compacting Concrete - SCC) je takav beton koji nakon unošenja u oplatu ne zahteva vibriranje. Zbijanje (kompaktiranje) ovog betona u svakom delu ili u svakom uglu oplate ostvaruje se veoma jednostavno, putem njegove sopstvene težine. Sveža betonska mešavina uneta u oplatu “teče lagano i potpuno ispunjava čak i najmanje prostore između šipki armature, odnosno između armature i oplate”. Bez obzira na visok stepen fluidnosti, ovakav beton ima istovremeno vrlo visoku otpornost na raslojavanje (segregaciju) bilo koje vrste: izdvajanje krupnog agregata (aggregate settlement), izdvajanje vode (bleeding). Druga važna karakteristika većine mešavina ovog betona je da su tiksotropne.


Ovakva svojstva samougradljivog betona postižu se dodavanjem betonu aditiva tipa superplastifikatora, najčešće u kombinaciji sa jednom novom vrstom aditiva za modifikaciju viskoziteta (viscosity-modifying admixture) i primenom određene količine finog mineralnog praha (elektrofilterski pepeo, fino samlevena zgura visokih peći, silikatna prašina, kameno brašno i dr.). Najveće zrno agregata najčešće ne prelazi 20 mm, premda ima i primera primene agregata do 40 mm. S obzirom na uglavnom niske vrednosti vodocementnog faktora (načešće ispod 0,40), pored svih napred navedenih svojstava, ovi betoni uglavnom postiču i vrlo visoke čvrstoće, mada ima i primera betona za masivne elemente i konstrukcije sa niskim količinama cementa (200-250 kg/m3) i sledstveno tome znatno viših vodocementnih faktora, kada su čvrstoće osetno niže: 25-30 MPa.


Razvijen tokom poslednje decenije prošlog veka u Japanu i kontinentalnom delu Evrope, samougradljivi beton danas se u značajnom obimu primenjuje kako u SAD i Velikoj Britaniji, tako i u naftom bogatim zemljama Srednjeg Istoka.

Izvor: AG magazin

Galerija slika

Proizvodnja betonskih blokova
Betonski blokovi na pisti 

Različiti profili betonskih blokova

Zidanje betonskim blokovima - presek zida


Gradnja Firth blokovima

Firth ima širok spektar blokova za zidanje namenjen specifičnim potrebama u izgradnji. Od ograde do poslovnih zgrada blokovi odgovaraju svakoj primeni. Kako strukturnu jačinu i estetiku, Firth blokovi obezbeđuju sledeće pogodnosti:
Zaštita od požara
Zaštita od požara korišćenjem betonskih zidova su priznati od strane Vatrogasne službe i osiguranja. Sposobnost da se odupre vatri potiče od korišćenog agregata i debljine zida.

Zaštita od buke
Betonski zid je idealna zvučna zaštita, smanjuje prenos zvuka pri normalnoj debljini zida.

Energetska efikasnost
Jedna od najvećih prednosti betonskog zida je ušteda energije koja je rezultat karakteristike da slabo provodi toplotu. Ovakva osobina omogućava da se zidaju zgrade sa manje izolacije. Dakle, smanjuju se troškovi potrošnje energije, a udobnost životnog prostora je poboljšana.


Strukturne prednosti i isplativosti
Upotreba armiranog betona može dovesti do značajne uštede u izgradnji zgrade. Za izgradnju strukturnih zidova potreba za oplatom je eliminisana. Uštede su rezultat brzine u gradnji i jednostavnog korišćenja kompletnih zidova kao strukturni okvir.

Veličina i struktura blokova

Betonski blokovi se proizvode sa šupljinama da bi smanjili težinu i poboljšali izolaciju. Blokovi se prave u različitim veličinama. U Americi se najčešće sreću blokovi normalne veličine 440x215x200mm. Stvarna veličina je 9.5mm manja kako bi se omogućio sloj maltera. U Belikoj Britaniji blokovi su 440x215x100mm bez maltera. 

O betonskim blokovima

U Americi konkretna jedinica za zidanje se naziva betonski blok, cementni blok, odnosno osnovni blok. To je pravougaona cigla koja se koristi u građevinarstvu. Betonski blokovi se prave od livenog betona, tj. od portland cementa i agragata, odnosno peska i šljunka. Kod nekih blokova se za agregat može koristiti industrijski otpad. Oni za koje se koristi pepeo pri izradi u Americi se nazivaju cinder blokovi, u Britaniji bresze blokovi, a u Australiji besser ili bricks blokovi. Klinker blokovi koriste klinker kao agregat. Blokovi malih težina se proizvode koristeći beton ispunjen vazduhom.